Česta pitanja

Iz bruto zarade se prvo odbiju doprinosi zaposlenog — PIO 10% i doprinos za nezaposlenost 0,5%, ukupno 10,5%. Zatim se obračuna progresivni porez na dohodak, koji ide na puni bruto (ne na bruto umanjen za doprinose). Ono što ostane je neto — iznos koji stiže na račun. Kalkulator taj obračun radi stavku po stavku za bilo koju bruto zaradu.

Zato što je zdravstveni doprinos za zaposlene ukinut i finansira se iz budžeta (potez još iz „Evropa sad 1“, od januara 2022). Zbog toga na teret zaposlenog ostaju samo dva doprinosa — PIO i nezaposlenost. Ne postoji „skriveni“ zdravstveni odbitak iz vaše zarade.

Skala je marginalna, što znači da se svaka stopa primjenjuje samo na svoj dio zarade. Zarada do 700 € je neoporeziva (0%). Dio zarade od 700 € do 1.000 € oporezuje se stopom 9%, a samo dio iznad 1.000 € stopom 15%. Nije riječ o „skoku“ gdje cijela zarada preko praga odjednom nosi višu stopu — viša stopa važi isključivo za iznos iznad praga.

Prirez je opštinski dodatak na sam iznos poreza na dohodak (ne na bruto zaradu) — u većini opština 13%, u Podgorici i na Cetinju 15%, u Budvi 10% od obračunatog poreza. Prirez ne umanjuje vaš neto: prema obračunskoj praksi crnogorskih kalkulatora on ulazi u ukupni trošak poslodavca, a ne u odbitke iz vaše zarade. Zato je izbor opštine u kalkulatoru bitan samo ako vas zanima trošak poslodavca.

Zakon o radu (čl. 101 st. 2) minimalnu zaradu propisuje kao neto mjesečni iznos i razlikuje dvije kategorije: 600 € za radna mjesta do V nivoa kvalifikacije obrazovanja i 800 € za radna mjesta sa VI i višim nivoom, dakle i za poslove za koje se traži fakultet. Riječi minimalac, minimalna plata i minimalni prihod u govoru znače isto — zakonski izraz je minimalna zarada. Ova dva iznosa su ono što radnik dobija na ruke; bruto koji im odgovara zavisi od načina obračuna.

Ne. Kalkulator radi u jednom smjeru — iz bruto zarade izvodi neto, stavku po stavku. Obrnut smjer, iz neta nazad u bruto, ovdje ne nudimo: propisani neto iznosi (na primjer minimalna zarada) nemaju jedinstven, propisan način „ugrubljivanja“ u bruto, pa bi svaki takav rezultat bio procjena predstavljena kao obračun. Ako znate koliko vam treba neto, možete mijenjati bruto iznos u kalkulatoru dok se neto ne poklopi — to je ista računica, samo bez lažne preciznosti.

Prema saopštenju Zavoda za statistiku (MONSTAT) „Prosječne zarade (plate)“ za maj 2026, prosječna zarada iznosila je 1.234 € bruto, a „bez poreza i doprinosa“ — to jest neto — 1.033 €. Razlika između te dvije brojke je tačno ono što ovaj kalkulator računa. Prosjek je kontekst i ne ulazi ni u jedan obračun na sajtu. Medijalnu zaradu ne navodimo: u saopštenju koje smo provjerili nismo je našli odvojeno od prosjeka.

Zbog reforme „Evropa sad“: prvi dio zarade je neoporeziv (do 700 €), zdravstveni doprinos za zaposlene je ukinut, a stopa PIO doprinosa je snižena na 10%. Ta tri poteza zajedno znače da ista bruto zarada danas ostavlja veći neto nego prije reforme i nego u dijelu regiona.

Ne. Stope i iznosi su oni koji važe, preuzeti iz imenovanih primarnih izvora. Dvije stvari ih ograničavaju: ako se neko pravilo nedavno promijenilo, možda još nije uneseno ovdje, i nijedna nije prošla kroz reviziju i potpis ovog sajta. Kalkulator pokazuje okvir i logiku obračuna, ali nije zamjena za zvaničan obračun poslodavca, Poreske uprave ili knjigovođe — za iznos koji vas obavezuje mjerodavan je citirani izvor.

Za PIO postoji najviša osnovica, ali njena indeksirana vrijednost za tekuću godinu nije objavljena u izvoru koji smo mogli provjeriti, pa je obračun modeliran bez gornje granice. Tipične zarade su ionako znatno ispod svake vjerovatne granice, tako da za većinu korisnika to ne mijenja rezultat. Ovo pitanje ostaje otvoreno.